Fautuaga Tau Taumafa I le taimi o le ma'itaga – O a mea e tatau ona 'ai e tina ma'itaga ma o a mea e le tatau ona 'ai?

A o'o i mea'ai i le taimi o maitaga, o le to'atele o tagata e mafaufau i le 'ai tele ma maua le mamafa tupe maua. O le mea moni, e leai ma e le tatau ona… O le maitaga o se taimi matagofie ma faapitoa e sauniuni ai mo le fanauina o se olaga fou. I le taimi lea, e fa'atupula'ia le kalori ma mea'ai e mana'omia e lagolago ai le tuputupu a'e ma le tuputupu a'e o le pepe. E matua taua tele le 'ai i mea'ai lelei, lelei ma aloese mai mea'ai e ono afaina ai le pepe. “E fa'apefea ona iai mea'ai i le taimi o maitaga?” “O le a le mea e ai ae o le a le mea e aloese ai?” Ia, tatou talanoa e uiga i mea uma e tatau ona e iloa e uiga i meaʻai i le taimi o le maitaga i auiliiliga. 

Fautuaga mo Mea'ai i le Ma'itaga

O le fa'atupuina o le mamafa e masani lava a'o maitaga. O le mea moni, o le faʻailoga sili lea ona iloa o le tuputupu aʻe o le pepe. E masani lava, o lona uiga e tatau ona e 'ai sina mea itiiti nai lo le masani. Ae ui i lea, 'ai mo le lua e le faapea o le a faaluaina le tautua.

I le taimi o le maitaga, e sili atu le lelei o le tino i le mitiia o meaʻai mai meaʻai. O le mea lea, e le manaʻomia ni kalori faaopoopo i le tolu masina muamua. Peitai, e tusa ma le 340 kalori faaopoopo i le aso i le masina lona lua ma le 450 kalori faaopoopo i le tolu masina e lagolago ai le tuputupu ae o le pepe e manaomia.

E tatau ona e fa'aeteete i au filifiliga mea'ai. O le 'ai tele naua kalori e mafai ona tutusa le leaga ma le le lava o le 'ai. O le 'ai tele i le taimi o le maitaga ma mulimuli ane i le olaga o le pepe obesity fa'ateleina le lamatiaga. O le tele o kalori e mana'omia, ae sili atu mea e mafua ai le mamafa. Ole mea lea e fa'atupula'ia ai le fa'atupuina o le ma'i suka i le ma'itaga, e ta'ua o le ma'i suka maitaga.

Le maualuga o le suka i le toto i le taimi o le maitaga; e ono tula'i mai ai le fa'afano, fa'aletonu fanau ma fa'afitauli o le atina'eina o fai'ai. O le ma'isuka maitaga e fa'atupuina ai fo'i le fa'atupuina o le ma'i fatu, toto maualuga po'o le ma'i suka mulimuli ane i le olaga. 

O le tele o le mamafa o le tina e faigata ai ona toe foi i lona mamafa tuai pe a uma ona fanau le pepe. E lamatia ai foi le fanau mai o se pepe soifua maloloina i le maitaga i le lumanai. E fa'afefea la mea'ai i le taimi o maitaga? 

auala e ai i le taimi o maitaga
E fa'apefea ona iai mea'ai i le taimi o maitaga?

1) 'Ai polotini faaopoopo

O le polotini ose mea'ai taua mo taumafa a'o maitaga. E manaʻomia mo le atinaʻeina lelei o totoga o le pepe, aano ma le placenta. E fa'aaogaina fo'i e fau ma fa'atumauina ai aano o le tina, e pei o maso.

E mana'omia le polotini i le taimi o le maitaga e fa'atupula'ia pe a ma le 25 kalama i le aso, aemaise i le afa lona lua o le maitaga. O lona uiga e tatau i tina ma'itaga a masaga ona 'ai se isi 50 kalama o polotini i aso ta'itasi. O le polotini i maso e fa'aaogaina e fafaga ai le pepe. O le le lava o le 'ai o polotini e tuai ai le tuputupu a'e o le pepe.

Aano o manu i taumafataga uma iʻaTaumafai e 'ai mea'ai e maualuga le polotini e pei o fuamoa po'o susu. O mea'ai e fa'atatau i la'au e pei o pi, lentils, nati, ma fatu, o ni mea'ai maualuga fo'i polotini.

2) Taumafa ia lava meaʻai ma alava

O le carbohydrate o le puna o kalori o le tino ma le puna autu o le malosi o le pepe. E taua tele le taumafaina o le carbohydrate i mea'ai a'o maitaga. Ae filifili mea'ai ga'o fa'alenatura fa'alenatura nai lo ga'o ga'o mama. Punaoa maloloina o carbohydrates; fatu atoa, legumes, fualaau aina, fualaau faisua masoao susu laau. 

E taua tele le fiber i le taimi o le maitaga. E mafua ona e fesoasoani e faʻaitiitia ai le manaʻo, faʻamautu le suka toto ma faʻaitiitia ai le manava e tupu i lenei vaitau.

3) 'A'ai ga'o maloloina

E taua tele le ga'o mo le pepe tuputupu a'e aua e fesoasoani i le tuputupu a'e o le fai'ai ma mata. Omega-3 ga'o, aemaise le docosahexaenoic acid (DHA) e aoga mo le tuputupu aʻe o le faiʻai o pepe. E fautuaina ina ia ave e tina ma'itaga ia le itiiti ifo i le 200 mg o le DHA, aemaise ile tolu masina. E faigofie ona e tuʻuina atu lenei aofaʻi e ala i le faʻaaogaina o le 150 g o suauʻu iʻa i le vaiaso.

4) Ia lava le uamea ma le vaitamini B12

DemirO se minerale e manaʻomia mo le felauaiga o le okesene i sela o le tina ma le pepe o loʻo tuputupu aʻe. Vitamini B12E manaʻomia mo le gaosia o sela mumu ma e taua mo le gaioiga o le neura. I le taimi o le maitaga, e maualuga le toto, lea e faʻateleina ai le aofaʻi o le uʻamea ma le vaitamini B12 e te manaʻomia e 'ai i aso taʻitasi.

O le le lava o nei mea'ai i tina ma'itaga e vaivai ai ma fa'atupula'ia ai le fa'ama'i pipisi. I le taimi o le maitaga, o le aofaʻi o le uʻamea e manaʻomia i le aso e faʻateleina i le va o le 18 i le 27 mg, aʻo le aofaʻi e manaʻomia mo le vitamini B12 e faʻateleina mai le 2.4 i le 2.6 mcg i le aso. O aano o manufasi, fuamoa, i'a ma mea'ai sami o lo'o iai le aofa'i lelei o nei mea'ai uma e lua.

5) Ia lava le folate

Folate o se vaitamini e manaʻomia mo le tuputupu aʻe o sela, atinaʻeina o le tino ma le gaosiga o DNA. E maua ai le fausiaina o sela mumu, lea e faʻaaogaina e feaveaʻi ai le okesene i sela.

Le lava le folate anemia e ono mafua ai. E fa'atuputeleina ai fo'i le tulaga lamatia o le fanau vave po'o fa'aletonu o le fanau mai. I le taimi o le maitaga, e faʻateleina le faʻaogaina o le folate i le va o le 0.4-0.6 mg i le aso. O mea'ai e tele i le folate o leki, fualaau faisua uliuli ma le siama o le saito. 

6) Ia tele le filifili

cholineO se mea'ai taua mo le tele o gaioiga i totonu o le tino, e pei o le tuputupu a'e o le fai'ai o le pepe. Afai e maualalo le taumafa filifilia ma le le lelei o meaai i le taimi o le maitaga, e fa'atupula'ia le tulaga lamatia o le fanau mai faaletonu. Ole mana'oga mo lenei mea'ai e fa'atupula'ia mai le 425 mg i le 450 mg i le aso a'o ma'itaga. O puna lelei o le choline e aofia ai fuamoa, susu, ma pinati.

  O le a le mea e fai e le susu meli? O a Aʻoaʻoga ma Aʻafiaga o le Suasusu Meli?

7) E mana'omia le lava calcium ma vaitamini D

aiga kalisiu faa; pei foi ona Vitamini D E tatau mo le fausiaina o nifo ma ponaivi malolosi. Ole calcium fautuaina ma le vaitamini D e le faʻateleina i le taimi o le maʻitaga, ae o le lava e taua tele. Taumafai e maua le 1000 mg o le calcium ma le 600 IU (15 mcg) o le vaitamini D i aso taitasi. E taua tele i le tolu masina, pe a tupu le ponaivi ma nifo.

Afai e te le faia lenei mea, o le a maua e le pepe le calcium mai ivi o le tina. O le mea lea e fa'ateleina ai le tulaga lamatia o le tina i le ma'i ponaivi mulimuli ane i le olaga. Ina ia lava le calcium i le taimi o taumafa i le taimi o le maitaga, meaʻai susu ma moli moli Taumafa mea'ai e tele le calcium pei ole 

8) Ia lava le inu vai

O le vai inu e taua tele mo se ma'itaga maloloina. O le inu tele o le vai e puipuia ai le manava ma fesoasoani e faʻamalo otaota. O le mea lea, e sili atu ona fa'amama e ala i fatuga'o. Ole fa'atonuga ole vai ile ma'itaga e fa'atatau ile 10 ipu tioata (2,3 lita) ile aso.

O a Mea'ai i le Ma'itaga?

E taua le taumafa maloloina ile taimi ole maitaga. I le taimi lea, e manaʻomia e le tino ni meaʻai faaopoopo, vitamini ma minerale. O taumafa lelei a le tina i le taimi o maitaga e puipuia ai foi le soifua maloloina o le pepe. O le a la le mea e 'ai a o maitaga?

  • Mea gaosi susu

I le taimi o le maitaga, e manaʻomia le faʻaaogaina o polotini faaopoopo ma le calcium e faʻafetaui ai manaʻoga o le pepe tuputupu aʻe. O le susu o le puna sili lea o mea'ai o le calcium. 

YogurtE aoga tele mo fafine ma'itaga. E sili atu le calcium nai lo le tele o isi meaʻai susu. Lagolagoina le soifua maloloina o mea'ai i nisi ituaiga faʻaosooso E iai siama. 

  • uaua

i lenei vaega lentil, pi, pi, pipi, soybean ve peanesi ua maua. Legumes e tulaga ese i meaʻai i le taimi o le maʻitaga o puna o laʻau, fiber, polotini, iron, folate (B9) ma le calcium e manaʻomia e le tino.

  • Salemoni

O Salmon e matua mauoa i ga'o omega 3 taua. O se tasi o mea'ai e 'ai a'o ma'itaga. E tatau i fafine ma'itaga ona lava omega-3. Ole Omega 3 fatty acids e maua ile tele o mea'ai ile sami. E fesoasoani e fausia ai le fai'ai ma mata o le pepe i totonu o le manava. O fafine ma'itaga e 'ai i'a ga'o 2-3 taimi i le vaiaso e lava le omega 3.

SalemoniO se tasi lea o puna masani o vaitamini D, lea e maua i nai mea'ai. E taua mo le tele o gaioiga i totonu o le tino, e aofia ai le soifua maloloina o ponaivi ma le puipuiga.

  • Fuamoa

FuamoaO se mea'ai maloloina e toetoe lava o mea'ai uma e mana'omia. O le mafuaaga lena o fafine maitaga e tatau ona i ai i le lisi. 

O se fuamoa lapo'a e iai le 77 kaloli ma ose puna maualuga o polotini ma ga'o. E maua ai foi le tele o vitamini ma minerale. O se puna sili o le choline. cholineE manaʻomia mo le atinaʻeina o faiʻai ma le tele o gaioiga. O le maualalo o le taumafaina i le taimi o le maitaga e fa'atupula'ia ai le fa'aletonu o le faagaau neural ma mafua ai ona fa'aitiitia le gaioiga o le fai'ai o le pepe.

  • fuala'au lanu meamata

broccoli ve sipinasi O fualaau faisua lanu meamata lanumeamata, e pei o nei, o loʻo i ai le tele o meaʻai e manaʻomia i meaʻai o le maʻitaga. O fiber ia, vitamini C, vitamini K, vitamini A, calcium, iron, folate ma le potassium. E le gata i lea, o nei lanu meamata e mauoa i antioxidants. O lo'o i ai fa'aputuga o la'au e fa'amanuiaina ai le puipuiga o le tino ma le fa'ama'i.

  • aano o manu pa'epa'e

O povi ma moa o puna sili ia o polotini maualuga. E le gata i lea, o nei aano o manufasi e mauoa i le uʻamea, choline ma isi vitamini B. E mana'omia le taumafaina o aano o manufasi mo mea'ai lelei a'o ma'itaga.

  • Fua

O vine e iai vai, ga'o ga'o maloloina, vaitamini C, fiber ma antioxidants. E masani ona iai le tele o vaitamini C, lea e fesoasoani i le tino e mitiia le uamea. fualaau aina e ai a o maitaga aemaise vitamini C. Vitamini C e taua mo le soifua maloloina o le paʻu ma le puipuiga. 

  • fatu atoa

O saito atoa e fesoasoani e faʻafetaui le faʻateleina o kalori manaʻomia o fafine maʻitaga, aemaise ile lua ma le tolu trimesters. Tautala ve quinoa O cereals e pei o nei o lo'o i totonu o fatu e 'ai i le taimi o maitaga ma maua ai le tele o polotini. E le gata i lea, latou te mauoa i vitamini B, fiber ma magnesium. O meaʻai uma ia e manaʻomia e fafine maʻitaga.

  • avoka

avoka O se fua e le masani ai ona o lo'o i ai le tele o ga'o monounsaturated. O loʻo iai foʻi alava, vitamini B (aemaise folate), vitamini K, potassium, copper, vitamini E ma vitamini C. 

O avoka o se tasi o fualaau aina e 'ai i le taimi o le maitaga, ona e maualuga i ga'o maloloina, folate, ma le potassium. O ga'o maloloina i le fuala'au aina e fesoasoani i le fausiaina o le pa'u o le pepe, fai'ai, ma a'ano o le pepe. Folate e puipuia ai faaletonu o le faagaau neural. 

  • fua mamago

E maualuga le kalori, fiber, ma vitamini eseese ma minerale. O paʻu e mauoa i fiber, potassium, vitamini K ma le sorbitol. Ose laxative fa'anatura ma fesoasoani i le fa'amama. O le aso e maualuga le fiber, potassium, u'amea ma laau fa'afefiloi. O le taumafaina faifaipea o aso i le tolu masina e faafaigofie ai le faatupulaia o le faa'au'auna. 

E ui o fuala'au mamago e mafai ona fesoasoani e fa'ateleina le kalori ma mea'ai, e le fautuaina le taumafaina o le sili atu ma le tasi i le taimi.

O Fua e Sili ona Fa'amanuiaina i le Ma'itaga

O le 'ai tele o fualaau 'aina fou i le taimi o le maitaga e mautinoa ai le soifua maloloina o tina ma pepe. O fuala'au 'aina fou o lo'o i ai le tele o vaitamini taua ma mea'ai ma o se puna lelei foi o fiber. O le taumafaina o fualaau aina i aso uma a o ma'itaga e fa'aitiitia ai le mana'o o le suka fa'apea fo'i ma le fa'ateleina o vaitamini. O fua sili ona lelei i le taimi o maitaga o;

apricots
  • vaitamini A
  • C vaitamini
  • Vitamini E
  • kalisiu
  • Demir
  • potassium
  • beta karotene
  • phosphorus

apricotsO nei meaʻai uma i totonu o le pepe e fesoasoani i le tuputupu aʻe ma le tuputupu aʻe o le pepe. Demir E puipuia ai le anemia ma le calcium e fesoasoani i le malosi o ponaivi ma nifo.

  O le a le ma'a fatuga'o ma le auala e taofia ai? Fualaau ma Togafitiga Faanatura
moli
  • Folate
  • C vaitamini
  • Su

moliVitamini C, lea e maua i le fua, e fesoasoani e puipuia le faaleagaina o sela ma mitiia le uamea. Folate e puipuia ai faaletonu neural tube e mafai ona mafua ai le faaletonu o le fai'ai ma le uaea o le pepe. Mo tina, o le taumafaina o se moli lapopoa i le aso o le a matua aoga lava.

pears

pearse maua ai le tele o meaʻai nei:

  • Maualuga
  • potassium
  • Folate

O le maua o le tele o fiber i mea'ai a'o maitaga e fesoasoani e fa'amama ai le manava, o se fa'ailoga masani o le ma'itaga. O le potassium e aoga mo le soifua maloloina o le fatu mo le tina ma le pepe. E fa'aosofia ai fo'i le toe fa'afouina o sela.

rimoni

rimoni e maua ai le tele o meaʻai mo fafine maʻitaga:

  • vaitamini K
  • kalisiu
  • Folate
  • Demir
  • porotini
  • Maualuga

O le rimoni o se puna lelei o le malosi ma fesoasoani e puipuia le le lava o le uʻamea ma le maualuga o le uʻamea. E mana'omia le vaitamini K mo le tausia lelei o ponaivi. O su'esu'ega ua fa'aalia ai o le inuina o le sua rimoni i le taimi o maitaga e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le manu'a o le placental.

avoka

avoka O se puna sili o meaʻai nei:

  • C vaitamini
  • Vitamini E
  • vaitamini K
  • Ga'o ga'o monounsaturated
  • Maualuga
  • B vitamini
  • potassium
  • apamemea

Avoka o lo'o iai ga'o maloloina e maua ai le malosi ma fesoasoani e puipuia ai fa'aletonu fa'aau neural. E fa'amalosia ai fo'i sela e nafa ma le fa'atupuina o le pa'u ma le fai'ai o le pepe. O le potassium i totonu o le avoka e mafai ona faʻamalolo ai le tiga o vae e masani ai i le maʻitaga, aemaise lava ile tolu masina.

bananas

O le fa'i o lo'o i ai mea aoga nei:

  • C vaitamini
  • potassium
  • Vitamini B6
  • Maualuga

bananasO le maualuga o le fiber i totonu o le falaoamata e fesoasoani e faʻamama ai le manava i le taimi o le maitaga. Vitamini B6 e fa'amama ai le faufau ma le pua'i i le amataga o le maitaga.

vine mata

O le taumafaina o le tele o vine e maua ai e fafine maʻitaga meaʻai nei:

  • C vaitamini
  • vaitamini K
  • Folate
  • Antioxidants
  • Maualuga
  • acids fa'aletino
  • Pectin

O vine o loʻo i ai ni antioxidants e faʻamalosia ai le puipuia e pei ole flavonols, tannins, linalool, anthocyanins ma geraniol e puipuia ai faʻamaʻi.

fua
  • C vaitamini
  • carbohydrates maloloina
  • Antioxidants
  • Maualuga

O fua o Berry, o le igoa masani o fualaau aina e pei o blueberries, raspberries, blackberries, strawberries, e tele vai. C vaitamini u'amea mitiiaO le a le mea e fesoasoani ma faʻamalosia ai le puipuiga o le tino.

Elma

Elma, O lo'o iai mea'ai e fa'afetaui ai mana'oga o le pepe tuputupu a'e:

  • vaitamini A
  • C vaitamini
  • Maualuga
  • potassium

O se su'esu'ega e tasi na maua ai o le 'aina o apu a'o ma'itaga e mafai ona fa'aitiitia ai le maua o le sela ma le allergies i le taimi.

fua mamago

fua mamagoE aofia ai foʻi meaʻai e pei o:

  • Maualuga
  • Vitamini ma minerals
  • malosi

O fuala'au mamago e iai mea'ai tutusa ma fuala'au fou. O le mea lea, e mafai e fafine maʻitaga ona maua vitamini ma minerale latou te manaʻomia e ala i le 'aina o fualaau mamago, lea e laʻititi nai lo le aofaʻi tutusa o fualaau aina fou.

Ae ia manatua o fualaau mamago e maualuga le suka ma e le o iai le sua o loʻo i ai i fualaau aina fou. E tatau i fafine ma'itaga ona 'ai na'o fuala'au mamago i le fa'atatau ma 'alo'alo i fualaau suamalie.

 Limon

O le tele o fafine e a'afia i fa'afitauli o mea'ai a'o maitaga. O le tipolo e fesoasoani i le ga'ina. E puipuia ai foi ma'i taeao.

kiwi

kiwiO se tasi lea o fua e aoga e ai a o maitaga mo le moe lelei. E lelei foi fua mo le fatu. O le mea lea, e tatau ona aua neʻi tuulafoaia le taumafaina o le kiwi i le taimi o maitaga. E lelei le kiwi mo le fai'ai ma le atina'eina o le mafaufau o le pepe.

meleniusi

meleniusi, E mauoa i vai ma o lea e fa'asusu ai le tino. O lona taumafaina i le taimi o le ma'itaga e sili ona fautuaina aua e faʻaitiitia ai le manava ma maua ai le toomaga mai le maʻi taeao.

E fia fua fuala'au 'ai a'o ma'itaga?

E fautuaina mo fafine ma'itaga e 'ai ia le itiiti ifo ma le lima ipu fualaau 'aina fou ma fualaau faisua i aso taitasi. O fuala'au 'aina e mafai ona 'aina fou, apa pe fa'agogo.

O a fua e le tatau ona 'aina i le taimi o le maitaga?

E leai se fua e le tatau i fafine maʻitaga ona ʻai. Ae ui i lea, e tatau ona latou mafaufau i le tele o fualaau aina latou te 'ai. E tatau ona fufulu lelei fualaʻau aʻo leʻi 'ai ina ia faʻaumatia vailaʻau ma siama e ono iai i fua.

O a mea e le tatau ona 'aina i le taimi o le maitaga?

E iai mea'ai e le tatau ona 'ai a'o ma'itaga. Aua e mafai ona afaina ai le tina ma le pepe. O mea'ai e le tatau ona 'aina a'o ma'itaga ma mea'ai e tatau ona 'ai e fa'apea;

I'a e ​​maualuga le maualuga o le mercury

O le Mercury o se elemene oona ma e masani ona maua i vai faʻaleagaina. O'ona i totonu o le tele o mea, e o'ona i le tino neura, puipuiga ma fatuga'o. Talu ai e maua i vai eleelea, o iʻa lapopoa o loʻo ola i le sami e mafai ona aoina le tele o mercury. O le mafua'aga lea, e fautuaina ai fafine ma'itaga e fa'atapula'a lo latou taumafaina o i'a e maualuga le mekuri. E iai le maualuga o le mercury ma e le tatau ona 'aina i le taimi o le maitaga i'a o:

  • Maliu
  • i'a pelu
  • tupu mackerel
  • Tuna

Ae ui i lea, e tatau ona maitauina e le o iʻa uma e maualuga i le mercury, ae naʻo nisi ituaiga. E matua maloloina le taumafaina o i'a maualalo o le mercury e fai ma vaega o taumafa a'o maitaga. O i'a nei e mafai ona 'aina fa'alua i le vaiaso. Aemaise lava i'a suau'uE mauoa i ga'o omega-3, e taua tele mo le pepe.

I'a e ​​le'i vela pe mata

O se tasi o mea e tatau ona i ai i le pito i luga o le lisi o mea e le tatau ona 'ai i le taimi o le maitaga o le i'a mata. Aemaise i'a mata ma figota, E mafai ona mafua ai nisi fa'ama'i. E pei o Norovirus, Vibrio, Salmonella, Listeria ma parasites. O nisi o nei fa'ama'i e na'o le tina lava e a'afia ai ma fa'avaivai ai. O isi fa'ama'i pipisi e mafai ona afaina tele ai le pepe e le'i fanau mai.

O fafine ma'itaga e sili ona a'afia i fa'ama'i pipisi o le Listeria. O lenei siama e maua i le palapala ma vai leaga poʻo laau. O le taumafaina o i'a mata e mafua ai ona aveese lenei siama mai vai leaga. Listeria e mafai ona pasi i se pepe e le'i fanau mai e ala i le placenta, tusa lava pe le fa'aalia e le tina ni fa'ailoga o le ma'i. E o'o atu ai i le vave fanau mai, fa'ato'itama, fanau mai ma isi fa'afitauli ogaoga o le soifua maloloina. O le mafua'aga lea, e fautuaina ai fafine ma'itaga e aua ne'i 'aina i'a mata ma figota.

  Auala e fai ai le keke Blueberry Blueberry Recipes
O aano o manufasi e le'i vela, mata ma fa'agaioiina

A e 'ai aano o manufasi e le'i vela pe mata, o le a fa'atupula'ia le fa'ama'i mai siama eseese po'o parasite. O nei faʻamaʻi pipisi o le "Toxoplasma, E. coli, Listeria ma Salmonella". E lamatia e siama le soifua maloloina o le pepe e le'i fanau mai. E mafai ona o'o atu ai i fa'ama'i ogaoga o le neura e pei o le fanau mai po'o le fa'aletonu o le mafaufau, tauaso ma le epilepsy.

O nisi siama e maua i luga o fasi aano o manufasi, ae o isi e mafai ona tumau i totonu o alava maso. O le mea lea, e taua le taumafaina o aano o manufasi.  

O mea e le 'ai i le taimi o le maitaga e aofia ai oloa gaosi aano o manufasi. E le tatau fo'i ona 'aina mea fa'atau e pei o sosisi ma salami. O ia aano o manufasi e mafai ona pisia i siama eseese i le taimi o le gaosiga poʻo le teuina.

fuamoa mata

O fuamoa mata e mafai ona faaleagaina e Salmonella. O fa'ailoga o fa'ama'i pipisi o Salmonella e tupu na'o le tina. afi, faafaufau, pua'i, manava manava ma tatā o se tasi o nei faailoga. 

Ae i se tulaga e le masani ai, o le faʻamaʻi e mafai ona mafua ai le gaʻo i totonu o le manava ma mafua ai le vave fanau poʻo le fanau pepe. 

Omea

atigipusaO se puna sili o nisi meaʻai. Faataitaiga; au, Vitamini B12, vaitamini A ve Kopa. Ae ui i lea, o le taumafaina o le tele o vaitamini A faʻavae manu o se tasi lea o mea e tatau ona faʻalogo i ai fafine maʻitaga. 

E mafai ona mafua ai le oona o le vaitamini A faapea foi ma le maualuga o le kopa maualuga, lea e mafai ona mafua ai faaletonu faalenatura ma le oona o le ate. Mo lenei mafuaʻaga, e le tatau ona faʻaaogaina faʻatasi i le vaiaso.

Kafini

KafiniE maua i kofe, lauti, meainu suamalie, ma koko. Ole aofa'i ole caffeine ile ma'itaga e tatau ona fa'atapula'aina ile itiiti ifo ile 200 mg ile aso po'o le 2-3 ipu kofe. 

O le kafeina e vave ona mitiia ma faigofie ona pasi atu i le pepe. O pepe e le'i fananau mai e leai se enzyme autu e mana'omia e fa'afefete ai caffeine. O le mafuaaga lena o le maualuga o le taumafa e mafua ai se faafitauli.

meaai mata

O mea'ai leaga a'o ma'itaga e aofia ai nisi o fualaau faisua mata e pei o ulisi. O nei mea e ono fa'aleagaina e Salmonella fa'ama'i.

Mea'ai e le'i fufuluina

O luga o fuala'au 'aina ma fuala'au 'aina e le'i fufuluina po'o le pa'u e mafai ona fa'amauina ai siama eseese ma parasite. O le toxoplasma ia, E. coli, Salmonella ma Listeria ma latou ui atu i le palapala. O le siama e mafai ona afaina uma ai le tina ma lana pepe e le'i fanau mai.

O se ituaiga sili ona matautia o parasite e mafai ona maua i fualaau aina ma fualaau faisua o le toxoplasma. O le tele o tagata e maua i le Toxoplasma parasite e leai ni fa'ailoga; o isi e lagona e pei latou te maua i le fulū lea e tumau mo le masina pe sili atu. 

O le tele o pepe e a'afia i le Toxoplasma e le fa'aalia ni fa'ailoga pe a fananau mai a'o latou i totonu o le manava. Ae ui i lea, o faʻamaoniga e pei o le tauaso poʻo le le atoatoa o le mafaufau e mafai ona tupu i tausaga mulimuli ane. A'o ma'itaga, e taua tele le fa'aitiitia o le fa'ama'i pipisi e ala i le fufuluina mae'ae'a, fofo'e po'o le kukaina o fualaau 'aina ma fualaau faisua.

Susu susu, sisi ma sua

O le susu mata ma le sisi e le'i fa'asa'oina e ono iai ni siama leaga e pei o le "Listeria, Salmonella, E. coli ma Campylobacter". E fa'apea fo'i mo le sua e le'i fa'asalaina, lea e faigofie ona maua i fa'ama'i pipisi. O nei fa'ama'i uma e lamatia ai le ola o se pepe e le'i fanau mai.

ava

O le ava e mautinoa lava o se tasi o mea inu leaga i le taimi o maitaga. Ua fautuaina fafine ma’itaga e taofi le inupia atoa, ona e fa’atupula’ia ai le fa’aletonu o le ma’itaga ma le fanau pepe. E oo lava i sina vaega itiiti e mafai ona afaina ai le tuputupu a'e o le fai'ai o le pepe. 

mea'ai gaosia

O mea'ai a'o maitaga e tatau ona aofia ai mea'ai maloloina. E tatau ona iai le tele o meaʻai e faʻafetaui ai manaʻoga o le tina ma le pepe o loʻo tuputupu aʻe.

O mea'ai gaosia e maualalo i mea'ai. E maualuga i kalori, suka, ma gaʻo. Ae o le mea e sili atu, o le faʻaopopoina o suka i meaʻai e faʻateleina ai le lamatiaga o le atiaʻe o faʻamaʻi eseese, e pei o le maʻisuka ituaiga 2 ma le maʻi fatu. E mafua ai le faateleina o le mamafa. Mo lea mafua'aga, e tatau i fafine ma'itaga ona 'alo'ese mai mea'ai fa'agaioiina e leai ni fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina pe afaina fo'i.

nisi lau laulaau

E tatau ona 'aloese nisi lau laulaau i le taimi o le ma'itaga ona e mafai ona faaosofia ai le toto, ma fa'ateleina ai le tulaga lamatia o le fa'ato'itama. O lau laulaau e sili ona saogalemu i le taimi o le maitaga o le ginger, linden, pa'u moli, pasama tipolo. Ina ia saogalemu, aua le inu sili atu i le lua pe tolu ipu lauti laulaau i le aso.

E aotele ai;

E taua le paleni ma le soifua maloloina i le taimi o le maitaga. O mea e te 'ai e afaina tonu ai le soifua maloloina ma le tuputupu ae o le pepe. Ona o le tele o kalori ma meaʻai e manaʻomia, e tatau i fafine maʻitaga ona 'ai meaʻai lelei e fesoasoani e faʻamalieina o latou manaʻoga i aso taitasi.

E masani lava ona maua le mamafa ona o meaʻai i le taimi o maitaga. Ae e tatau ona i ai i se tulaga maloloina. E taua tele lenei mea mo le soifua maloloina o le pepe ma le tina.

Faʻamatalaga: 1, 2, 3

Faasoa le pou!!!

Tuua se tali

E le fa'asalalauina lau tuatusi imeli. Fanua manaomia * ua makaina i latou i