Fa'ailoga Oona i Mea'ai – O le a le Mea e Mafua ai le Oona i Mea'ai?

O faʻamaoniga o meaʻai oona e faʻaalia i foliga o le fiva, puaʻi, manava manava, malulu, vaivai. Oona o mea'ai ose ma'i e mafua mai i le taumafaina o mea'ai po'o vaiinu o lo'o i ai siama leaga, siama po'o parasite. E faitau miliona tagata e aafia i lenei mea i tausaga uma.

O le tele o mea'ai e iai ni meaola e ono afaina ai. Ae ui i lea, o nei mea e masani ona mou atu i le taimi o kuka. Ae afai e te tago i isi mea'ai pe a uma ona tago i aano o manufasi mata e aunoa ma le fufuluina o ou lima, pe e te teuina aano o manu i totonu o le pusaaisa nai lo le pusaaisa, e mafai e nei meaola ona a'afia mea'ai vela. O le iʻuga, e mafai ona e maʻi ai.

O le taumafaina o mea'ai e iai o'ona o'ona e mafua ai le 'ona o mea'ai. O nei toxins e tupu fa'anatura i nisi o mea'ai. E gaosia e nisi ituaiga o sigi ma siama pe a pala mea'ai.

Talu ai e iai meaola eseese e mafua ai lenei maʻi, o faʻamaoniga o meaʻai oona e eseese e faʻatatau i le mea o loʻo e onā ai. O fa'ailoga o le 'ona o mea'ai e aliali mai i se vaitaimi e amata mai i ni nai itula i ni nai aso mai le taimi na amata ai le 'ona. O le mea lea e faigata ai ona iloa mea'ai e mafua ai le 'ona.

fa'ailoga oona
fa'ailoga oona

O nisi mea'ai e sili atu ona lamatia nai lo isi. O le a tatou talanoa e uiga i nei meaʻai mulimuli ane i la tatou tusiga. I la matou tusiga, matou te taʻuina atu ia te oe mea uma e tatau ona e iloa e uiga i meaʻai oona. 

O le a le 'ona o mea'ai?

Oona o mea'ai e tupu pe a o'o mai i totonu o le tino ni meaola oona ua pisia i siama, sigi, parasite ma siama. O nisi taimi o a'afiaga o nei meaola e mafua ai le 'ona e mafua ai fo'i le fa'anoanoa.

A o'o mai se mea oona i totonu o le tino, e tali atu le tino ma fa'ailoga e pei o le pua'i, manava manava, fiva e fa'ate'a ese ai mea oona. O nei fa'ailoga e masani ona tumau mo se aso pe lua.

O ai e lamatia i mea'ai oona?

O i latou e vaivai le puipuiga o le tino e sili atu ona ogaoga le tali atu i le oona. O tagata e maualuga le lamatiaga o le 'ona o mea'ai e aofia ai:

  • O tamaiti i lalo ifo o le 5 tausaga o lo'o i lalo ifo o le 65 tausaga o lo'o i ai le malosi o le puipuiga. E le gata i lea, pe a uma le XNUMX tausaga, o le tali atu i le puipuiga e amata ona paʻu.
  • O le maʻitaga e faʻalavelave ai le tino, ma i nisi taimi e le mafai ona faʻafefeina faʻamaʻi pipisi. 
  • fa'ama'i fa'ama'i, kanesa, fa'ama'i fa'aletonu ma faʻamaʻi autoimmune Tele tulaga fa'ama'i, pei ole O le mea lea, o nei tagata e maualuga atu le lamatiaga o le 'ona.
  • Corticosteroids ma immunosuppressant vailaau e taofia ai le puipuiga o le tino. O lenei mea e oʻo atu ai i le atinaʻeina o le faʻafitauli i le faʻamaʻi.

E fa'afefea ona tupu mea'ai?

E te maua toxins mai mea'ai po'o vai inu. O mea'ai e te 'ai e mafai ona afaina i so'o se laasaga, mai le seleselega i le teuina po'o le sauniuniga ma le kukaina. E tupu le fa'aleagaina pe a leai se mea'ai:

  • Afai e le fou
  • Afai e le fufulu lelei
  • Afai e le taulimaina lelei
  • Afai e le vela i se vevela saogalemu
  • Afai e le teuina i le vevela talafeagai
  • Afai e fa'a'aisa ma fa'aisa vave

O le a le mea e mafua ai le 'ona o mea'ai?

O le mafua'aga masani o le 'ona o mea'ai o siama, siama ma parasite. E mafai ona afaina mea'ai ma vai e:

  • siama
  • siama
  • parasite
  • pulou aitu
  • oona
  • vaila'au.

E silia ma le 250 ituaiga ma'oti o mea'ai. O mea sili ona taatele o:

  • Salmonella: O fuamoa mata ma moa e le'i vela e mafua ai le salmonella. E mafai fo'i ona aofia ai pisupo, fualaau faisua, ma mea'ai gaosi o lo'o iai nei mea.
  • E. coli: E maua i aano o manufasi ma fualaau faisua mata E. coli siama e maua ai se o'ona e fa'afefe ai le tootoo la'ititi. Shiga toxin e mafua ai ma'i mai mea'ai.
  • Listeria: O siama i sisi malu, mea fa'amalieina, maile vevela, ma totogo mata e mafua ai se fa'ama'i e ta'ua o le listeriosis, lea e sili ona mata'utia mo fafine ma'itaga.
  • norovirus: E mafai ona maua le Norovirus e ala i le taumafaina o figota e le'i vela, laula'au lanumeamata, fualaau aina fou, po'o mea'ai na saunia e se tagata ma'i.
  • hepatitis A: O le hepatitis A viral e sosolo i vai ma aisa ua pisia i figota, fua fou, po'o fei. E le ose fa'ama'i fa'ama'i pei o isi fa'ama'i hepatitis. Peitai, e aafia ai le ate.
  • Staphylococcus aureus (staph): Staph fa'ama'i e tupu pe a tu'uina atu e se tagata le siama o le staph mai o latou lima i mea'ai. O siama e aafia ai le tele o vaega o le tino.
  • Campylobacter :O lenei fa'ama'i masani fa'ama'i e mafua ai le tiga tele o mea'ai e mafai ona umi mo vaiaso. E masani ona pipisi mai moa e le'i vela, aano o manufasi po'o fuamoa, aano o manufasi leaga, fualaau faisua leaga, ma le susu mata po'o le vai. E fa'asalalauina fo'i e ala i fa'ama'i pipisi. E mafua ai le manava toto ma e seasea ona oti.
  • shigella (sigellosi): shigella siama masani fualaau faisua e le'i vela, figota. maua ile kulimi po'o salati ole mayonnaise (tuna, pateta, pasta, moa). E mafua ai le manava toto.

o le a le mea lelei mo le oona

Faailoga oona o Mea'ai

fa'ailoga oona E pasi ile 12 i le 48 itula. O le umi lena mo le tino maloloina e faʻamama ai le faʻamaʻi. Atonu e umi se taimi pe afai e iai sau fa'ama'i vaivai po'o se parata e mana'omia ona togafitia i vaila'au fa'ama'i. O fa'ailoga oona e aofia ai:

  O a ituaiga maukeni? Manuia Matagofie o le Maukeni

Tiga o le manava ma ga'o

  • Tiga o le manava, lagona i lalo o ivi po'o luga o le manava pito i lalo. 
  • I tulaga o'ona, o meaola fa'aleagaina e maua mai ai mea oona e fa'afefe ai le fa'alava o le manava ma le manava. O lenei mea e mafua ai le tiga tiga i le manava ma o le mea lea e tiga ai le manava.
  • E ono fa'ateteleina maso o le manava ona e mana'o le manava e fa'atelevave ana gaioiga fa'anatura ma fa'aumatia ai meaola leaga i se taimi vave e mafai ai.
  • O le tiga o le manava ma le manava e mafai foi ona tupu ona o isi tulaga. O le mea lea, e le mafai ona mafaufauina i faʻamaoniga o meaʻai oona naʻo ia.

Manava tata

  • Manava tatao se fa'ailoga o le 'ona o mea'ai.
  • E tupu ona e tafe le inumaga nai lo le mitiia o vai ona o le mumu.
  • Mo lea mafua'aga, e taua tele le inu tele o vai nai lo tulaga o'ona.

Ootia

  • Talu ai ona o mea'ai e mafua ai le vaivai ma le fia inu, o se itu foi lea. tiga le ulu tulai mai.

Talosaga

  • O le pua'i o le fa'ailoga masani lea o le 'ona o mea'ai. 
  • Faatasi ai ma le faʻamalosi malosi o maso o le manava ma le diaphragm, e mafua ai ona sau i fafo meaʻai i totonu o le manava.
  • O le pua'i ose faiga puipuia lea e tupu a'o taumafai le tino e aveese ni meaola mata'utia po'o ni mea oona e iloa e leaga.

lagona ma'i lautele

  • O i latou e o'o i mea'ai e masani ona o'o i le vaivai, leai se fia'ai, ma isi fa'ailoga e lagona ai le ma'i. 
  • E tupu lenei mea ona e tali atu le tino puipuia i le faʻamaʻi o loʻo osofaʻia le tino.

afi

  • Afai e maualuga atu le vevela o lou tino nai lo le tulaga masani o le 36-37°C, ua e fiva. maualuga fivaE taatele i le tele o faʻamaʻi ma e tupu o se vaega o le puipuiga masani a le tino mai faʻamaʻi.
  • O mea e maua ai le afi e ta'ua o le pyrogens e mafua ai le fiva. E fa'asa'olotoina e le puipuiga o le tino po'o siama fa'ama'i e ulu atu i le tino.
  • E mafua ai le fiva e ala i le lafoina o feʻau e faʻasesē ai le faiʻai i le manatu e sili atu le malulu o le tino nai lo le mea. O le mea lea e mafua ai ona maua e le tino le tele o le vevela ma faʻaitiitia ai le vevela, o lea e oso ai le fiva.

Lulu

  • A maualuga le vevela o le tino, e mafai ona tupu le malulu. 
  • O le tetete e maua ai le vevela ona o se taunuuga o le faʻavave vave o maso. 
  • O le fiva e masani ona faʻatasi ma le malulu, e pei ona faʻasesē e pyrogens le tino e mafaufau ai e malulu ma e manaʻomia ona faʻamafanafanaina.

Lelavā ma le vaivai

  • O le fa'alogoina o le paie o se tasi lea o fa'ailoga o le 'ona o mea'ai. O nei faʻaʻailoga e tupu ona o le tuʻuina atu o avefeʻau vailaʻau e taʻua o cytokines. 
  • E le gata i lea, o le itiiti o le 'ai ona o le le lava o le fia'ai e te lagona ai foi le vaivai.

Faanoi

  • FaanoiO se lagona le fiafia e faamanatu atu ai o le a e togi. 
  • Ose tulaga masani lava le lagona faafaufau i tulaga o mea'ai.
  • E masani ona tupu ile faufau ile tasi ile valu itula pe a uma se taumafataga. 
  • O se faailoilo lapatai e faailoa atu ai i le tino ua ia mauaina se mea e ono afaina ai.

tiga musele

  • O le aafia i se fa'ama'i, e pei o le 'ona o mea'ai, e mafua ai le tiga o maso. Aua o le faʻagaoioia o le puipuiga o le tino, e tupu ai le mumu.
  • I lenei faagasologa, o le tino e faʻasaʻo ai le histamine; o lenei vaila'au e mafua ai ona fa'alatele atili ala toto ina ia mafai ai e le sela pa'epa'e ona tetee atu i fa'ama'i.
  • O le histamine e mafai ai ona faʻateleina le tafe toto i vaega o le tino. Faatasi ai ma isi mea o loʻo aʻafia i le tali atu, e pei o cytokines, o le histamine e oʻo atu i isi vaega o le tino ma faʻaosoina ai le tiga.
  • O le mea lea e atili ai ona maaleale nisi vaega o le tino i tiga.

Fa'afefea ona Puipuia Mea'ai Oona?

E iai nisi o mea taua e tatau ona mafaufau i ai e faʻaitiitia ai le lamatiaga o meaʻai oona:

  • Fa'alogo lelei i tulafono o le tumama: Fufulu ou lima i le fasimoli ma le vai vevela a'o le'i saunia mea'ai. Fufulu i taimi uma ou lima pe a uma ona tago i aano o manufasi mata ma moa. 
  • Aua le fufuluina aano o manufasi mata ma moa: E le tapēina le siama – e na'o le sosolo atu i isi mea'ai, mea'ai kuka ma luga ole umukuka.
  • Aloese mai le fa'a'ese'esega: Fa'aaoga laupapa tipi ma naifi eseese, aemaise lava mo aano o manufasi mata ma moa. 
  • Aua le amanaiaina le aso fa'aoga-e ala i le: Mo mafua'aga o le soifua maloloina ma le saogalemu, e le tatau ona 'aina mea'ai pe a uma le aso e fa'aaoga ai.
  • Kuka lelei le aano: Kuki aano povi, sosisi ma moa i le vevela talafeagai.
  • Fufulu fua fou: Fufulu meamata, fualaau faisua ma fualaau 'aina a'o le'i 'aina, tusa lava pe ua uma ona teu. 
  • Taofi mea'ai ile vevela saogalemu: 5–60 °C o le vevela sili lea mo siama e tupu aʻe. Aua le tu'ua ipu o totoe i le vevela o le potu, tu'u i totonu o le pusaaisa.

Fa'alavelave mai le 'ona o mea'ai

E seasea fa'alavelave mai le 'ona o mea'ai. Ae e mafai ona ogaoga ma i nisi tulaga e oo lava i le oti. O le fia inu o le lamatiaga sili lea ona taatele. Ae ui i lea, o nisi ituaiga o faʻamaʻi pipisi e mafai ona mafua ai isi faʻalavelave faʻapitoa. Faataitaiga:

  • Ma'itaga ma fanau pepe: Listeria fa'ama'i e sili ona mata'utia mo pepe e le'i fananau mai. Aua o siama e mafai ona mafua ai le faaleagaina o le neura ma le oti.
  • Faʻaleagaina fatugaʻo: E. coli E mafai ona o'o atu ai ile ma'i hemolytic uremic (HUS) ma fa'aletonu fatuga'o.
  • Gugu : Salmonella ma campylobacter siama e mafai ona mafua ai le gasegase tumau ma faʻaleagaina sooga.
  • Faiga neura ma fa'aleagaina le fai'ai: O nisi siama po'o siama E mafai ona mafua ai se fa'ama'i o le fai'ai e ta'ua o le maningitis. siama e pei ole Campylobacter, Guillain-Barré syndrome E mafai ona mafua ai se faaletonu o le neura e ta'ua
  O le a le aoga o le Dede Beard Mushroom?

o a meaai oona

Mea'ai e Mafua ai Mea'ai

Oona e mafai ona tupu pe a le teuina lelei, saunia pe vela nisi o mea'ai. O a la mea'ai e 'ona? O mea'ai e mafua ai le tele o mea'ai oona o:

Manu e iai apaau

  • O moa mata ma e le'i vela, pei ole moa, pato ma le pipi, e maualuga le lamatiaga o le afaina o mea'ai. 
  • E mafua ona o ituaiga siama e lua, Campylobacter, e maua i le manava ma le fulufulu o nei manu. ma Salmonella faʻamoemoe
  • O nei siama e masani ona afaina ai aano o moa fou i le taimi o le fasiga. E mafai ona ola seia vela meaai.
  • Ina ia faʻaitiitia le lamatiaga, kuka atoatoa aano o moa. Ia fa'amautinoa e 'aua ne'i fa'afeso'ota'i aano o manufasi mata ma ipu, luga ole umukuka, laupapa tipi ma isi mea'ai. Aua o le tulaga lea fa'aleagaina fa'alavamafua a.

Fualaau faisua ma meamata

  • O fualaau faisua ma lau laulaau e masani ona maua ai le oona, aemaise lava pe a 'ai mata. 
  • Ae maise o fualaau faisua e pei o le latisi, sipuni, kapisi, seleni ma tamato e mafua ai ona oona mea'ai.
  • O fualaau faisua ma lau laulaau e mafai ona pisia i siama leaga e pei ole E. coli, Salmonella, ma Listeria. E mafai ona tupu lenei mea i vaega eseese o le sapalai filifili.
  • O le filogia e mafai foi ona mafua mai i le suavai leaga, o tafega eleelea o loʻo tafe i totonu o le eleele o loʻo totoina ai fualaau aina ma fualaau faisua. 
  • O la'au lanumeamata e sili ona lamatia ona e tele lava ina fa'aaoga mata. 
  • Ina ia faʻaitiitia le lamatiaga, fufulu lelei laulaau aʻo leʻi 'ai.
I'a ma figota
  • i'a ma figota O se puna masani o le oona.
  • O i'a e le teuina i le vevela sa'o e ono a'afia i le histamine, ose o'ona e maua mai siama i i'a.
  • E le mafai ona fa'aumatia le histamine i le vevela masani o kuka, e o'o atu ai i se ituaiga oona e ta'ua o le scombroid poisoning. E mafua ai auga eseese o mea'ai oona, e pei o le faafaufau, fula o foliga ma laulaufaiva.
  • O le isi ituaiga oona e mafua mai i i'a ua afaina o le ciguatera fish poisoning (CFP). E mafua lea mea ona o se mea oona e ta'ua o le ciguatoxin, lea e tele lava ina maua i vai mafanafana ma vai vevela. O figota e pei o faisua, mussel, ma scallops e iai fo'i a'afiaga. 
  • Algae 'aina e figota e maua ai le tele o mea oona. O nei mea e faaputuputu i aano o figota.
  • O figota e fa'atau mai faleoloa e masani ona saogalemu. Ae o figota e maua mai i nofoaga e le pulea e ono le saogalemu ona o le filogia mai otaota, alavai o le afa, ma otaota.
  • Fa'atau mea'ai sami mai faleoloa e fa'aitiitia ai le lamatiaga. Kuka lelei le i'a. Kuka faisau ma museli seia matala atigi. Lafoai mea e le matala.

alaisa

  • O le araisa o le meaai autu mo le silia ma le afa o le faitau aofaʻi o le lalolagi. Peitaʻi, o se meaʻai e lamatia tele pe a oʻo i meaʻai oona.
  • O araisa e le'i vela e mafai ona pisia i spores o le Bacillus cereus, o se siama e maua mai ai toxins e mafua ai le oona. O nei spores e mafai ona ola i tulaga mago. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona ola i luga o se afifi araisa e leʻi vela i lau faleoloa. E mafai foi ona ola i le faagasologa o le kuka.
  • Afai e teu le araisa vela i le vevela o le potu, o nei spores e liua i siama e faʻateleina i se siosiomaga mafanafana ma susu. 
  • Afai e umi se taimi e tuu ai ipu araisa i le vevela o le potu, o le a le saogalemu e 'ai. 
  • Ina ia faʻaitiitia le lamatiaga, 'ai ipu araisa vevela ma aloese mai le teuina i le vevela o le potu i le tele e mafai ai.
Deli aano o manufasi
  • O mea'ai suamalie, e aofia ai mea'ai e pei o ham, bacon, salami, ma sosisi, e mafai ona avea ma puna o mea'ai. 
  • E mafai ona fa'aleagaina i le tele o la'asaga pe a fa'agaoioi i siama leaga e pei ole Listeria ma Staphylococcus aureus.
  • E mafai ona tupu le fa'aleagaina e ala i le fa'afeso'ota'i ma aano o manu fa'aleaga mata po'o le fa'a'ese'esega a le aufaigaluega deli mai le tumama leaga, le lelei o le fa'amamāina, ma masini palapala e pei o naifi tipi.
  • Salami, sosisi ma puaa e tatau ona vela lelei ma taumafaina vave pe a uma ona kuka.
susu e le'i fa'asalaina
  • Pasteurization o le fa'agasologa lea e fa'aogaina i vai po'o mea'ai e fa'aumatia ai meaola ninii leaga. E fa'apipi'i e le au gaosi mea'ai mea'ai susu e pei o le susu ma le sisi ina ia saogalemu mo le taumafaina. 
  • Pasteurization Brucella, Campylobacter, Cryptosporidium, E. coli, Listeria ma Salmonella E tapeina siama leaga ma parasite pei ole
  • Ina ia fa'aitiitia le lamatiaga o le 'ona mai mea'ai susu e le'i fa'asa'oina, fa'atau na'o oloa fa'asa'o. 
  • Teu susu uma i lalo ole 5°C ae tia'i le susu ua uma le aoga. 

Fuamoa

  • Fuamoa E ui lava ina matua'i lelei ma aoga, e ono afaina ai mea'ai pe a mata pe le vela foi.
  • E mafua ona o le fuamoa e mafai ona feaveai siama Salmonella, lea e mafai ona afaina uma ai le atigi ma totonu ole fuamoa. 
  • Ina ia fa'aitiitia le lamatiaga, 'aua le 'aina fuamoa o lo'o ta'e pe palapala atigi.

Fua

  • O mea'ai e pei o vine, cantaloupe, ma salati fuala'au na mua'i faia e mafai ona mafua ai le oona.
  • O fuala'au aina e pei o meleni ma meleni e maualuga le lamatiaga o le afaina o mea'ai ona o le siama Listeria o lo'o tupu ile pa'u ma sosolo atu i le aano.
  • Raspberry, blackberry, strawberry ma blueberry O fuala'au 'aina fou ma fa'a'aisa, e pei o fualaau 'aina ma fuala'au 'aina, e masani ona maua ai le 'ona ona o fa'ama'i leaga ma siama, ae maise le virusi o le hepatitis A.
  • O le fufuluina lelei o fuala'au 'aina a'o le'i 'ai e fa'aitiitia ai le lamatiaga. Fufulu lelei le pa'u a'o le'i 'aina le meleni.
  Fa'amanuiaga o le Jasmine Tea, Natura's Healing Elixir

O le a le mea lelei mo le 'ona o mea'ai? togafitiga ile fale

I le tele o tulaga, e mafai ona e pulea le 'ona o mea'ai i le fale e ala i le inu tele o vai. Aua e tele vai e leiloa ona o le manava manava, pua'i ma le fiva. Se'i o tatou va'ava'ai i filifiliga e togafitia ai mea'ai ile fale.

Apple cider vinegar

Apple cider vinegarO ana mea fa'ama'i fa'ama'i e matua aoga tele e tetee atu ai i siama fa'ama'i e maua mai i mea'ai pei ole Escherichia coli. 

  • Faaopopo le tasi i le lua sipuni tele o le apple cider vinegar i se ipu vai. 
  • Faafefiloi lelei ma taumafa vave. 
  • Inu lea 2 i le 3 taimi i le aso.

Suauʻu Oregano

thyme suauu tauaE mafai ona fa'aoga e togafitia ai mea'ai. O loʻo i ai faʻalapotopotoga e pei o le carvacrol ma le thymol, lea e tuʻuina atu ai mea e sili ona lelei faʻamaʻi ma fesoasoani e faʻaumatia faʻamaʻi e nafa ma le oona.

  • Fa'aopopo se mataua o le suau'u oregano food grade i le 60 ml vai ma fa'afefiloi lelei. mo lenei. 
  • Inu lea 1-2 taimi i le aso se'ia e va'aia le fa'aleleia o fa'ailoga.

ginger meli

SinaOse vaila'au fa'aaoga lautele mo ma'i eseese. O suʻesuʻega i isumu ua faʻaalia ai e aoga tele i le lagolagoina o togafitiga faʻapitoa ole E. coli diarrhea.

E fa'ateleina fo'i e le Sina le mitiia o mea'ai taua e mafai ona fesoasoani i le ga'ina. O le meli mata o loʻo faʻaalia ai mea faʻamaʻi faʻamaʻi ma meaʻai e faʻavaveina ai le faʻamalolo. O le ginger ma le meli e fa'amama ai le faufau ma le pua'i, o fa'ailoga ia o mea'ai.

  • Fa'aopopo le a'a ua tipi i se ipu vai ma fa'apupuna i totonu o se ulo. Kuka mo le 5 minute ma faʻamaʻi. 
  • Fa'amalie le lauti a'o le'i fa'aopoopo i ai sina meli. Inu vave pe a uma ona faaopoopo le meli. 
  • Inu lenei lauti ia le itiiti ifo i le 3 taimi i le aso se'ia alu ese ou fa'ailoga.

kaliki

kalikiO lo'o i ai le malosi fa'ama'i, antiviral ma antifungal meatotino e mafai ona fesoasoani e fa'aumatia fa'ama'i pipisi mai mea'ai. E fa'amalolo ai fo'i le manava tatā ma le tiga o le manava.

  • Lamu ia le itiiti ifo i le 2-3 cloves of garlic i aso uma seia e malolo. 
  • I le isi itu, e mafai ona e faʻafefiloi le kalaka faʻafefiloi ma le meli ma 'ai ai.

Su'ega fatu vine

Ole fua ole fatu ole vine e iai polyphenols e fesoasoani e taofia ai le gaioiga ma le tuputupu aʻe o siama e mafua ai maʻi mai meaʻai. O nei meatotino e tau fa'ama'i fa'ama'i e nafa ma le 'ona o mea'ai ma fa'ateleina le toe fa'aleleia vave.

  • Faaopopo ni nai mataua o le fua o fatu vine i se ipu vai ma faʻafefiloi lelei. 
  • Fa'aaoga i aso uma. 
  • Inu lea 3 taimi i le aso mo le 5 i le 3 aso.

Sua o le tipolo

Sua o le tipoloO se puna mauoa o antioxidants. E fesoasoani e tetee atu i siama faʻamaʻi e mafua ai meaʻai. 

  • Aveese le sua o le afa tipolo ma faʻafefiloi ma se ipu vai. 
  • Faaopopo sina meli mo le tofo ma taumafa. 
  • E mafai ona e inuina le sua o le tipolo 2-3 taimi i le aso.

basil meli

Pasilaose la'au ua iloa e tapeina ai fa'ama'i mai mea'ai ma ona uiga lelei fa'ama'i. E fa'afilemu ai fo'i le manava ma fa'aitiitia ai fa'ailoga o mea'ai.

  • Tu'i ni lau basil ma aumai le sua. 
  • Faafefiloi le sipuniti o le meli ma le sipuniti o le basil extract ma taumafa vave. 
  • I le isi itu, e mafai ona e faʻaopopoina se mataua o le suauu basil i se ipu vai ma faʻaumatia. 
  • Faia lea 3 i le 4 taimi i le aso.

bananas

bananastoe fa'atumu le potassium ua leiloa i le tino. O lenei mea e toe faʻamalosia ai. Fesoasoani e fa'ate'a fa'ailoga o mea'ai.

  • Ai se fa'i i aso uma. 
  • E mafai foi ona e fa'afefiloi fa'i ma le susu ma 'ai i aso uma.
Mea'ai pe a uma ona 'ona mea'ai

Aua ne'i 'ai pe inu se mea mo ni nai itula pe a uma ona maua ni fa'ailoga o le 'ona o mea'ai, e pei o le pua'i ma le manava manava. A maeʻa ni nai itula, e mafai ona e amata 'ai meaʻai/meainu nei e foia ai le paie:

  • O mea inu ta'aloga o lo'o iai electrolytes e fa'amalieina ai mana'oga o le tino. Ae ui i lea, aloese mai mea inu e tele le suka ma le caffeine.
  • Vai aano o manu
  • Mea'ai mama e le afaina ai lou manava, e pei o fa'i, cereal, fuamoa pa'epa'e, ma oatmeal.
  • Mea'ai fa'afefeteina.
  • Mea'ai e iai probiotics, pei ole yogurt

O le a le mea e le 'ai pe a uma ona 'ona mea'ai

O le fa'ate'aina o mea'ai e ono mafua ai le 'ona o mea'ai o lo'o i le pito i luga ole lisi. Aloese mai mea'ai ma meainu e mafai ona ita ai lou manava, e pei o:

  • ava
  • Kafini
  • mea'ai fe'ai
  • Mea gaosi susu
  • Mea'ai ga'o pe falai
  • Nikotini
  • Mea'ai fe'ai ma ga'o

E aotele ai;

Oona o mea'ai, o se ma'i e mafua mai i mea'ai, o se fa'ama'i e feavea'i mai mea tatou te 'ai ma feinu. O lenei fa'ama'i e mafua mai i siama leaga, viruses ma parasites i mea'ai ma meainu.

O auga o mea'ai oona o le manava manava, pua'i, fiva, ma'alili ma le faafaufau. O auga e amata i itula po o ni nai aso talu ona 'ai. O le to'atele o tagata e fa'amalieina lenei mea. E faʻamalolo e aunoa ma le manaʻomia o togafitiga. E iai fo'i nisi vaifofo ile fale e mafai ona fa'aleleia ai fa'ailoga o mea'ai. 

Faʻamatalaga: 1, 2, 3, 4

Faasoa le pou!!!

Tuua se tali

E le fa'asalalauina lau tuatusi imeli. Fanua manaomia * ua makaina i latou i