Anotusi o le Mataupu
tele tagata, araisa paepae va'aia o se filifiliga le lelei.
O se mea'ai gaosia, ma o lona tino (pepa e malu puipuia), bran (papa i fafo) ma le siama (ano'ano mea'ai) ua aveese. Na o le ogalaau o araisa enaena na aveese.
Aua, araisa paepaeE leai se tele o vaitamini ma minerale e maua i le araisa enaena. Ae, araisa paepae Ua iloa foi e iai ni aogā.
O le a le Araisa Pa'epa'e?
araisa paepaeAlaisa ma le pa'u, pa'u ma le siama ua aveese. O lenei faiga e suia ai le tofo ma foliga o le araisa, e faaumiumi ai lona ola.
A aunoa ma le pala ma fatu, o le saito e leiloa le 25% o lona polotini ma le 17 isi meaʻai taua.
Tagata araisa paepae O se tasi o mafuaaga autu latou te fiafia ai ona e suamalie. E vave ona kuka le araisa paʻepaʻe nai lo isi ituaiga araisa.
Alava ma le Taumafa o le Alaisa Pa'epa'e
Alaisa paepae ma enaenao ituaiga araisa e sili ona lauiloa.
araisa enaenao le saito atoa o le araisa. O lo'o i ai le pa'u e mauoa i le fiber, siama fa'alesoifua maloloina, ma le endosperm e mauoa i le carbohydrate.
Ae o lesi foi itu, araisa paepae E aveese le pala ma le siama, ae na'o le endosperm. Ona fa'agaioiina lea e fa'aleleia atili ai le tofo, fa'alautele le ola ma fa'aleleia mea tau kuka.
araisa paepaeua fa'aigoaina o ga'o ga'o gaogao pe a leiloa a latou mea'ai autu.
100 kalama vaega o araisa enaena, araisa paepaeE fa'aluaina le tele o alava ma e itiiti ifo kalori ma ga'o ga'o nai lo
I se tulaga lautele, araisa enaena, araisa paepaeE tele atu vitamini ma minerale e aofia ai nai lo E le gata i lea, e sili atu antioxidants ma amino acid tauau.
O araisa pa'epa'e ma araisa enaena e masani ona leai se kulūlū ma ma'i celiac O se filifiliga sili ona lelei mo tagata o lo'o i ai pe leai fo'i le celiac gluten sensitivity.
O a A'afiaga ole Araisa Pa'epa'e?
Ole maualuga ole glycemic index e fa'ateleina ai le lamatiaga ole ma'i suka
glycemic index (GI)o le fua lea o le vave ona faaliliu e o tatou tino le gaʻo i le suka, lea e mitiia i le toto. Ole fua ole glycemic index e mai le 0 i le 100:
GI maualalo: 55 pe itiiti
Medium GI: 56 i le 69
GI maualuga: 70 i le 100
O mea'ai maualalo GI e sili atu mo tagata e maua i le ma'isuka ituaiga 2 aua e mafua ai le fa'agesegese ae faasolosolo malie le maualuga o le suka toto. O mea'ai maualuga GI e mafai ona mafua ai le fa'avavevave ma lalo.
araisa paepaee 64 le GI, ae o le araisa enaena e 55 le GI. Ia, araisa paepaeO kaka i le araisa e vave ona liua i le suka toto nai lo le araisa enaena.
e, araisa paepae mafua ai ona faateleina le tulaga lamatia o le ma'isuka ituaiga 2. O tu'uga ta'itasi o araisa e te 'ai i le aso e fa'atupula'ia ai le lamatiaga o le ma'isuka ituaiga 2 i le 11%.
Faʻateleina le lamatiaga o le metabolic syndrome
Metabolic syndrome o le igoa mo se vaega o tulaga lamatia e mafai ona faateleina ai le lamatiaga o tulaga o le soifua maloloina e pei o le fatu fatu, ituaiga 2 maʻisuka, ma le stroke. O nei tulaga lamatia o:
- Ma'i maualuga
– maualuga le suka toto anapogi
- maualuga maualuga triglyceride
– sulugatiti lautele
- maualalo le maualuga o le "lelei" HDL cholesterol
Su'esu'e e le aunoa araisa paepae ua fa'aalia o tagata e inu ava malosi e maualuga atu le lamatiaga o le metabolic syndrome, aemaise lava tagata matutua Asia.
Alaisa Pa'epa'e ma Pa'u Mamafa
araisa paepae Ua fa'avasegaina o se saito ua fa'amamāina ona ua aveese lona pala ma le siama. E ui o le tele o suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ai se meaʻai ma fatu faʻamamaina i le laʻau ma le mamafa, araisa paepae O su'esu'ega e uiga i ai e le o gatasi.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi suʻesuʻega araisa paepae E ui o le tele o suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ai le taumafaina o fatu faʻamamaina, e pei o le arasi, i le mamafa, gaʻo manava, ma le gaʻo, o isi suʻesuʻega e leai se fesoʻotaʻiga.
Faʻapea foi, araisa paepae Ua fa'aalia e maua ai le pa'u o le mamafa i atunu'u o lo'o fa'atauina tele, aemaise lava i atunu'u e 'ai i aso uma. Ae ui i lea, ua taʻua o le taumafaina o fatu atoa e pei o le araisa enaena e sili atu le fesoasoani i le paʻu o le mamafa.
O le araisa enaena e sili atu ona lelei mo le pa'u o le mamafa ona e aoga, e tele atu alava ma maua ai faʻamaʻi faʻamaʻi antioxidants.
O a Fa'amanuiaga ole Araisa Pa'epa'e?
E faigofie ona eli
O mea'ai e maualalo alava e fautuaina mo fa'afitauli o le manava. O mea'ai e maualalo le fiber e mafai ai ona malolo le faiga o mea'ai, fa'aitiitia ai ana galuega.
O nei mea'ai e mafai ona fa'amama'i ai fa'ailoga fa'alavelave o le fa'ama'i o Crohn, ulcerative colitis, fa'ama'i inflammatory bowel, ma isi fa'afitauli o mea'ai.
manava fatu, faafaufau ma tagata matutua e pua'i pe na faia ni togafiti fa'afoma'i e a'afia ai le faiga o mea'ai e mafai fo'i ona fa'amanuiaina mai le taumafa e maualalo alava.
araisa paepae, e fautuaina i nei tulaga ona e maualalo le fiber ma faigofie ona eli.
E Tatau Ona E 'Ai Araisa Pa'epa'e?
araisa paepae i nisi tulaga e mafai ona faʻaaogaina e fai ma sui sili atu mo le araisa enaena. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻatamaoaigaina mo fafine maʻitaga araisa paepaeO le folate faaopoopo i totonu e aoga.
E le gata i lea, o tagata matutua o loʻo i ai se meaʻai e maualalo le fiber ma oʻo i le faufau poʻo le mu araisa paepae e faigofie ona eli ma e le fa'atupuina fa'ailoga le lelei.
Ae ui i lea, o le araisa enaena o se filifiliga sili atu. O lo'o i ai vitamini eseese, minerale, amino acids taua ma mea fa'avae fa'avae.
E iai fo'i lona fa'ailoga glycemic maualalo, o lona uiga o ga'o ga'o e fa'aliliu malie atu i le suka toto, e pei o le ma'i suka po'o mua'i suka O se filifiliga lelei mo gasegase.
O le taumafaina o le araisa pa'epa'e i le fa'atatau e maloloina.
'A'ai Alaisa?
“O ‘aina ea le araisa?” “E iai ni aogā o le taumafa o araisa mata?” O mataupu ia e fia iloa e uiga i araisa. O tali nei…
Ai le araisa matae mafai ona mafua ai faafitauli tau soifua maloloina eseese.
mea'ai
O le taumafaina o le araisa mata pe le'i vela oona meaʻai fa'ateleina le lamatiaga.
E mafua ona o araisa bacillus cereus ( cereus ) e mafai ona teu ai siama leaga e pei o se su'esu'ega, o B. cereus na maua ai o lo'o i ai i le toetoe o le afa o araisa fa'apisinisi na fa'ata'ita'iina.
B. cereusmasani i le eleele ma araisa mata O se ituaiga siama e fa'aleagaina. O lenei siama e fai ma talipupuni i mea'ai mata mo le ola. e vaai faia ni spores e mafai ona fesoasoani.
Ae o nei siama e le o se popolega i le araisa kuka aua o le maualuga o le vevela e taofia ai i latou mai le faʻateleina. Faatasi ai ma araisa mata, e leʻi kukaina, ma le teuina lelei, o siosiomaga malulu e mafua ai ona faʻateleina.
ma B.cereus O mea'ai fa'atasi e fa'aalia i foliga o fa'ailoga e pei o le faufau, pua'i, manava manava po'o le manava ile 15-30 minute pe a uma le taumafaina.
fa'afitauli ole manava
araisa matao lo'o i ai le tele o mea fa'afefiloi e mafai ona mafua ai fa'afitauli fa'ama'i.
ose ituaiga polotini e galue e pei o se vailaau faanatura lectin e aofia ai. i lectins antinutrient e ta'ua ona e fa'aitiitia le malosi o le tino e mitiia ai mea'ai.
E le mafai e tagata ona eliina lectins, o lea latou te ui atu ai i le vaega o mea'ai e le suia ma mafai ona faaleagaina le puipui o le intestinal. E o'o atu ai i fa'ailoga e pei o le manava manava ma le pua'i. E masani lava, a vela le araisa, o le tele o nei lectins e faʻaumatia e le vevela.
O isi fa'afitauli tau soifua maloloina
I nisi tulaga, araisa mata O le tu'inanau e mafai ona avea ma fa'ailoga o se fa'aletonu o mea'ai e ta'ua o le pica. O le Pica o se ma'i e fa'atatau i le tu'inanau i mea'ai po'o mea'ai e le o ni mea'ai.
E ui lava e seasea maua le pica, ae sili atu ona tupu i tamaiti ma fafine maʻitaga. I le tele o tulaga e le tumau ae atonu e mana'omia le lagolago fa'ale-mafaufau.
Tele tupe ona o le pica 'ai araisa mata, vaivai, tiga o le manava, gau o lauulu, fa'aleagaina o nifo ma iron deficiency anemia e ono mafua ai a'afiaga e pei ole
E iai ni aogā o le taumafa o araisa mata?
'ai araisa mata E leai se fa'amanuiaga fa'aopoopo. E lē gata i lea, 'ai araisa mataUa fesoʻotaʻi ma le tele o faʻafitauli o le soifua maloloina, e aofia ai le faʻaleagaina o nifo, gau o lauulu, tiga o le manava, ma le anemia o le iron deficiency.
O se taunuuga;
araisa paepae E ui o se saito e sili atu ona gaosia ma e le lelei ni mea'ai, e le leaga lava. O lona maualalo o le fiber e fesoasoani i fa'afitauli o le digestive. Ae ui i lea, o le araisa enaena e sili atu le soifua maloloina ma sili atu ona lelei.
O le taumafaina o araisa mata e mata'utia ma e ono afaina ai mea'ai.