Anotusi o le Mataupu
O ai na te iloa le tele o mea'ai i le lalolagi tatou te le'i faalogo i ai. Talu ai tatou te mamao fa'afanua mai le ekueta, o fuala'au mai fafo e fai si ese mai ia i tatou.
I totonu o nei fua fa'atauva'a, o lo'o i ai fo'i se fua ma se igoa uiga ese e pei o ia lava: fua kivano...
Le uiga ese o lou suafa meleni seu Aua ua taua foi. O le fua o le meleni e iai ni nifo tuitui i lona paʻu. E tupu i le ogatotonu ma le itu i saute o Aferika.
Le foliga ma le tofo o totonu i le kukama tutusa. Afai e le'i matua atoatoa, e pei o le fa'i le tofo.
A matua, kiwano meleniO lona atigi mafiafia pito i fafo e liu moli sesega. E ufitia i nai mea faalaiti laiti, o nifo. O le aano i totonu e aofia ai se gelatinous, lime lanu meamata poʻo mea samasama.
kiwano E le o se fualaau aina e mafai ona tatou maua i faleoloa po o maketi. Ae e tosina mai ai le mafaufau ma ona aoga ma le aoga o meaʻai ma e mautinoa lava e aoga le iloa.
O le a le Kiwano (meleni seu)?
kiwano (Cucumis melanogaster) O se fua e tupuga mai i Aferika i Saute. kiwi E i ai se tutusa tutusa ma foliga ma foliga tutusa phonetic. kiwano ave lona igoa.
E leai sona sootaga olaola ma le kiwi. O le fua o lo'o ola lautele i Aferika, Ausetalia, Niu Sila ma vaega o Asia.
O le a le aoga o le Kiwano?
kiwanoE iai le tele o vitamini ma minerale. Tasi kiwano meleni (209 kalama) o loʻo i ai meaʻai e taua i lalo:
- Kalori: 92
- Carbs: 16 kalama
- Polotini: 3.7 kalama
- Ga'o: 2,6 kalama
- Vitamini C: 18% o le Fa'asinomaga i Aso Ta'itasi (RDI)
- Vitamini A: 6% o le RDI
- Vitamini B6: 7% o le RDI
- Magnesium: 21% o le RDI
- Umea: 13% o le RDI
- Phosphorus: 8% o le RDI
- Zinc: 7% o le RDI
- Potassium: 5% o le RDI
- Calcium: 3% o le RDI
kiwano E aofia ai le tele o vai. E maualalo le kalori, ga'o ma ga'o. E maualuga le tau o le polotini pe a faatusatusa i isi fualaau aina.
O a aogā o Fua Kivano?
Anotusi Antioxidant
- kiwanoE iai ni antioxidants malolosi.
- Antioxidants e puipuia mai le faaleagaina o le telefoni feaveai e mafua mai i le oxidative stress i totonu o le tino.
- O le faʻamaʻi oona o se vaega masani o le metabolism o le tagata. Ae afai e tele naua, e mafua ai le fulafula ma faʻaletonu le gaioiga o le telefoni ile taimi.
- Le faʻaleagaina lea o le tino fua kiwano E mafai ona fa'aitiitia e ala i le taumafaina o mea'ai e maua ai le antioxidant pei ole
- kiwano meleniO antioxidants autu i totonu C vaitamini, vaitamini A, zinc ma lutein.
- O nei meaʻai e iai sona sao i le faʻaitiitia o le mumū ma puipuia ai faʻamaʻi faʻamaʻi e pei o le maʻi suka, fatu fatu ma nisi ituaiga o kanesa.
gaosiga o sela mumu
- kiwano, o se lelei au o le puna.
- O sela mūmū o le toto e teu ai se mea e iai le uʻamea e taʻua o le hemoglobin, lea e faaaogā e felauaiga ai le okesene i le tino atoa.
- O le mea lea, e manaʻomia e le tino le lava o le uʻamea e ave ai le okesene ma gaosia ai sela mūmū maloloina.
- kiwano meleni O le u'amea mai puna o la'au, e pei o le u'amea, e le fa'afefeteina lelei e pei o meaola. Ae ui i lea, o le ave o le uʻamea ma le vaitamini C e faʻateleina ai lona faʻaogaina.
- fua kiwanoE maua ai le tele o vitamini C. I se isi faaupuga, e faʻateleina ai le faʻaogaina o le uʻamea. E lagolagoina ai le gaosiga o sela mumu ma le felauaiga o le okesene.
Fa'apaleni le suka toto
- kiwanoE maualalo le glycemic index. O lona uiga e le fa'atupuina se fa'atupuina tele o le suka toto pe a uma 'ai.
- a mauoa magnesium Talu ai o se puna o le suka, e sao sa'o i le kulukose (suka) ma le inisalini metabolism.
Fa'asusu
- A o'o i le fa'asusu, o le mea muamua lava e sau i lou mafaufau o le vai. Ae ina ia faatumauina le tulaga lelei o le suavai, electrolytes - potasiumaO minerale - e pei o le magnesium ma le sodium - e taua foi.
- kiwanoE aofia ai le tusa ma le 88% vai. O lo'o iai ga'o ga'o ma electrolytes.
- E aoga foi lea mo lou fa'asusu.
Aafiaga i lagona
- kiwano Melon e iai le magnesium ma le zinc. O nei minerale e lua e a'afia ai le soifua maloloina o le mafaufau ma le fai'ai.
- O le magnesium ma le zinc e faia se sao i le gaosia o neurotransmitters e aʻafia ai lagona.
Soifua maloloina mata
- kiwano meleniO loʻo i ai le tele o vitamini A. Vitamini A o se vaitamini e faʻamalosia ai le soifua maloloina o mata.
- Vitamini A galue o se antioxidant mo mata. Macular degenerationE fa'ate'a'ese ai fa'ama'i fua e mafai ona fa'atupuina
- E taofia ma fa'agesegese ai le tupu a'e o fa'ama'i.
soifua maloloina o le mafaufau
- E ui o mea'ai eseese e a'afia lelei ai le fai'ai, Vitamini E E faʻagesegese ai le faʻamaʻi o le faʻamaʻi o le Alzheimer ma le tuinanau.
- fua kiwanoE iai fesuiaiga ole tocopherol, lea e maualuga le maualuga ole vaitamini E.
- O nei mea e tausia ai le mafaufau maloloina.
Aafiaga i le metabolism
- siniki O se minerale e manaʻomia mo le metabolism, faʻamalolo manuʻa, ma le toe faʻaleleia o totoga, aʻau, toto toto ma sela.
- kiwano meleniO le zinc o loʻo iai i totonu e aoga i le gaosiga o collagen faʻatasi ai ma le maualuga o le vaitamini C.
fa'agesegese le matua
- fua kiwanoPuipuia le sa'o o le pa'u.
- E fa'aitiitia ai le matutua ma maanuminumi.
- E faatumauina ai le talavou o le tino.
faamalosia ivi
- kiwano meleni o se minerale e faʻateleina ai le malosi o ponaivi ma puipuia ai le amataga o le osteoporosis kalisiu O loo i ai.
- pei o le zinc kiwano meleniO isi minerale, faʻatasi ai ma le calcium, e taua mo le atinaʻeina o ponaivi, tuputupu aʻe, toe faʻaleleia ma le faʻamaoni.
Fesoasoani i le pa'u mamafa
- E silia ma le 80% o lenei fua o le vai.
- E fesoasoani i le faʻagasologa o le paʻu o le mamafa ma lona faʻatumu.
Puipuia le soifua maloloina o le fatu
- kiwano meleni O se puna mauoa o le magnesium ma le potassium.
- O nei minerale e fa'aitiitia ai le mumū, puipuia le fa'atupuina o alatoto, ma fesoasoani e fa'atonutonu le toto.
fa'ateleina le puipuiga
- kiwano meleniO lo'o i ai le tele o mea'ai e taua mo le soifua maloloina o le tino, e pei o le vitamini C, zinc, iron ma le magnesium.
E fa'afefea ona 'ai meleni seu?
O le fua, o lona atigi pito i fafo e mafiafia ma ufiufi i vao tuitui laiti, e lanu meamata uliuli aʻo leʻi matua. Ae a oʻo ina matua, o le moli e maua se lanu kulimi.
E ui ina 'ai le pa'u, ae o le aano e masani lava ona fiafia i ai. O lona tofo e malu ma mama.
fua meleni seuO le auala sili ona faigofie e 'ai ai o le tatala, tipi ma sipuni sa'o i totonu o le aano.
E mafai fo'i ona 'aina e ala i le fa'aopoopoina o le masima po'o le suka e fa'amalie ai. O le fua e mafai ona 'ai fou pe kuka.
E i ai se afaina i fua Kiwano?
- kiwano E ui ina aoga, aloese mai le taumafaina tele (3-4 i le aso).
- O nisi tagata e ono fa'atupu fa'ama'i ona o mea'ai o lo'o iai.
- kiwano le matuaE ono iai ni aafiaga oona. E mafai ona mafua ai le tiga o le ulu, faʻafitauli o le manava, ma le fiva.